Plenković: Hrvatska ide u dobrom smjeru, prioritet Europe je konkurentnost

Govoreći o domaćem gospodarstvu, Plenković je istaknuo rast u 22 uzastopna kvartala te rekordan broj od milijun i 800 tisuća zaposlenih, uz, kako je rekao, vrlo nisku nezaposlenost. Te brojke pripisao je snažnim odgovorima na krize proteklih godina. [1]

Premijer je naveo da su paketi pomoći građanima i gospodarstvu vrijedili više od 9 milijardi eura. Rekao je da je Instrument EU-a za iduću generaciju podupro te mjere te omogućio usmjeravanje petine sredstava u obnovu nakon potresa u Zagrebu i Banovini. U obnovu je, prema njegovim riječima, do sada uloženo 5,3 milijarde eura, a obnovu je opisao kao zamašnjak koji je pridonio rastu. [1]

U osvrtu na međunarodne prilike Plenković je izdvojio odnose Europske unije sa SAD-om, Kinom i Rusijom, rekavši da oni utječu na svakodnevni život Europljana. Ocijenio je da se bez razumijevanja tog „četverokuta” teško politički i ekonomski pozicionirati. [1]

O transatlantskim odnosima rekao je da partnerstvo više nije kao prije te da aktualna američka administracija trgovinsku i carinsku politiku koristi „gotovo kao oružje”. Rusku politiku i agresiju na Ukrajinu opisao je kao podrivanje zapadnih temelja i međunarodnog prava, a agresiju je nazvao ratom protiv Europe. [1]

Plenković je energetsku krizu povezao s ruskom agresijom i rekao da je Vlada zbog nje morala uvesti mjere koje nije očekivala da će trebati, niti da će ih tako dugo zadržati. O Kini je kazao da je njezin pristup mirniji i strukturiraniji, ali da je godišnji trgovinski deficit Europske unije u odnosima s Kinom 370 milijardi eura. Kao europski prioritet u tom kontekstu naveo je konkurentnost. [1]

Upitan o državnom štitu na cijene, premijer je rekao da ga Vlada ne kani ukloniti. Prema njegovu objašnjenju, počelo je fazno popuštanje mjera, u skladu s procjenama na razini Europske unije, no bez rata na Bliskom istoku Vlada bi to učinila. Dodao je da bi bilo pogrešno isključiti daljnje intervencije s obzirom na cijene nafte na svjetskim tržištima te da bi bez njih cijene bile još skuplje. [1]

Premijer smatra da je Vlada uspjela uravnotežiti intervencije tako da nisu pretjerane, a da podupiru kontinuirani rast. Rast je opisao kao dvostruk ili trostruk u odnosu na prosjek Europske unije i eurozone. Također je rekao da je Hrvatska u deset godina napredovala sa 61 na 78 posto razvijenosti EU-a prema paritetu kupovne moći. [1]

Govoreći o kreditnom rejtingu, Plenković je porast od pet stupnjeva od 2019. do danas povezao s jasno određenim strateškim ciljevima i odgovornim upravljanjem javnim financijama. Podsjetio je da je Hrvatska 2016. bila u procedurama prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža. Dodao je da agencije u izvješćima ističu političku stabilnost. [1]

Kao ambiciju Vlade Plenković je naveo da prosječna neto plaća do kraja mandata dosegne 1.600 eura. Usporedio je taj cilj s prosječnom plaćom od 749 eura u 2016. i rekao da bi to značilo rast veći od 100 posto. [1]

Izvor: Vlada Republike Hrvatske. Tekst je sažet i jezično prilagođen. Ponovna uporaba uz navođenje izvora: https://vlada.gov.hr/uvjeti-koristenja/11852. [1]